Vrhovni sud SAD-a oborio Trumpove carine!

Suci su, u presudi od 6 prema 3, koju je napisao konzervativni predsjednik Vrhovnog suda John Roberts, potvrdili odluku nižeg suda da je republikanski predsjednik korištenjem ovog zakona iz 1977. prekoračio svoje ovlasti.

Roberts je, pozivajući se na prethodnu presudu Vrhovnog suda, napisao da "predsjednik mora 'ukazati na jasno ovlaštenje koje mu je dao Kongres' kako bi opravdao tvrdnju da ima izvanrednu ovlast za uvođenje carina”, a on to "ne može", dodao je.

Trump koristi carine kao ključni alat svoje ekonomske i vanjske politike. One su središnje oružje u globalnom trgovinskom ratu koji je Donald Trump pokrenuo započevši svoj drugi predsjednički mandat u kojem je otuđio trgovinske partnere, utjecao na financijska tržišta i uzrokovao globalnu ekonomsku nesigurnost.

Vrhovni sud donio je svoj zaključak u pravnom sporu koje su pokrenule tvrtke pogođene carinama, i 12 saveznih država, od kojih je većina pod demokratskom vlašću.

Američki Ustav Kongresu, a ne predsjedniku, daje ovlast za uvođenje poreza i carina. No, Trump se umjesto toga okrenuo zakonskoj ovlasti pozivajući se na IEEPA-u kako bi nametnuo carine gotovo svakom američkom trgovinskom partneru, bez odobrenja Kongresa. 

IEEPA omogućuje predsjedniku da regulira trgovinu u izvanrednim situacijama od nacionalnog interesa. Trump je postao prvi predsjednik koji je koristio IEEPA-u za nametanje carina, što je jedan od mnogih načina na koje je agresivno pomicao granice izvršne vlasti otkako se vratio na dužnost.

Osim carinama, činio je to dosad u područjima poput suzbijanja imigracije, otpuštanja dužnosnika saveznih agencija, raspoređivanja vojske u državi i inozemstvu. Trump je carine opisao kao ključne za ekonomsku sigurnost SAD-a, predviđajući da bi zemlja bila bespomoćna i uništena bez njih.

Trump je u studenom novinarima rekao da bi se bez njegovih nameta "ostatak svijeta smijao SAD-u jer su godinama koristili carine protiv nas i iskorištavali nas". Američki predsjednik rekao je i da su i druge zemlje, uključujući drugo najveće svjetsko gospodarstvo Kina, zlostavljale Sjedinjene Države.

Nužan plan B

Nakon što je Vrhovni sud u studenom saslušao argumente u tom slučaju, Trump je rekao da će razmotriti alternativu ako presudi protiv njega, rekavši novinarima da "ćemo morati razviti plan B.

Ministar financija Scott Bessent i drugi dužnosnici vlade rekli su da će se Sjedinjene Države pozvati na druge pravne osnove kako bi zadržale što više Trumpovih nameta.  No nijedna od mogućih opcija vjerojatno neće moći pravovremeno replicirati puni opseg dosadašnjih carina.

Pod prijetnjom carina neki su partneri požurili u Washington potpisati obećanja milijardi dolara ulaganja u SAD ili otvoriti svoje tržište američkim tvrtkama, ali je ta Trumpova politika uspjela i antagonizirati brojne zemlje, uključujući i tradicionalno najbliže saveznike.

Ukupni neto prihodi od carina u SAD-u dosegli su rekordnih 195 milijardi dolara u fiskalnoj 2025. godini koja je završila 30. rujna, prema podacima američkog Ministarstva financija.

Dana 2. travnja, na datum koji je Trump nazvao "Dan oslobođenja", predsjednik je najavio tzv. "recipročne" carine na robu uvezenu od većine američkih trgovinskih partnera.  Već u veljači i ožujku 2025., Trump se pozvao na IEEPA-u kako bi uveo carine Kini, Kanadi i Meksiku, navodeći trgovinu drogom fentanilom u Sjedinjene Države kao nacionalnu izvanrednu situaciju.

Taj je zakon za izvanredne prilike usvojio Kongres, a potpisao demokratski predsjednik Jimmy Carter 1977. Usvajanjem mjere, Kongres je postavio dodatna ograničenja predsjednikovim ovlastima u usporedbi s prethodnim zakonom.